Pretpostavimo da ste se dogovorili s drugovima i drugaricama da jedni drugima šaljete tajne poruke. Možda ćete baš vi predložiti: „Hajde da slova zamenimo brojevima“. Svaki broj predstavljao bi po jedno slovo azbuke. Tako ste dobili šifru. Šifrovanje je pisanje pomoću tajnih znakova koji se ponekad predstavljaju brojevima. Da li znate da je i Julije Cezar koristio šifre u svojim tajnim porukama? Činio je to da ih neprijatelji ne odgonetnu.
U današnje vreme, koriste se brojke i šifre kako u važnim državnim tako i u trgovačkim poslovima. Postoje dve vrste šifrovanja. Jedna je kada se svako slovo poruke zameni brojem, drugim slovom ili nekim drugim simbolom. Druga se sastoji u premetanju ili menjanju mesta određenog redosleda slova u poruci. Ova dva tipa pisanja tajnim znacima mogu da se koriste na bezbroj načina. Prvi tip je jednostavniji i obično ga upotrebljavaju dečaci i devojčice koji sami stvaraju svoje šifre. Izraz „šifra“ obično se upotrebljava za poruku koju mogu da protumače i pošiljalac i primalac poruke pomoću knjige koja objašnjava šifre. Znaci predstavljeni brojevima i šifre mogu da se reše – da se dešifruju. Da se ovo postigne, potrebno je pronaći ključ, rešenje ovih znakova i šifara, ali to je ponekad veoma teško.
Osoba koja hoće da reši šifru obično mora da odredi kojim je jezikom napisana tajna poruka, kao i da li su u pitanju slova ili brojevi. Za ovakvo dešifrovanje potrebne su tablice koje pokazuju učestalost upotrebe pojedinih glasova u tom jeziku, kao i mnogi drugi podaci.
Kompjuteri se, laički rečeno, sastoje od komponenti koje se nalaze unutar kućišta,iI monitora. Da bi on radio, potrebni su vam:
Dakle, za minimalno funkcionisanje kompjutera su vam potrebne gore navedene komponente. Zašto su ove komponente potrebne?
Procesor je osnovni deo svakog kompjutera. On predstavlja centar svega, I komunicira sa svim komponentama u računaru.
Matična ploča je centralni deo kompjutera. Na nju se stavljaju, odnosno spajaju sve komponente. Matične ploče se svrstavaju prema Socket-ima, a oni prema procesorima. Stoga, nakon što izaberete procesor, trebate izabrati odgovarajuću matičnu ploču.
RAM memorija je radna memorija kompjutera. U njoj se skladište svi važniji podaci s kojima trenutno radite. Ona je nekoliko hiljada puta brža od hard diska memorije, pa stoga podaci s kojima radite se brže premeštaju sa hard diska u RAM memoriju. Što više RAM memorije ima računar, to je bolje za njegov rad.
Grafička kartica služi za prikaz slike na kompjuteru. Danas je postala jedna od najzanimljivijih komponenti u računaru, najviše zbog toga što igranje igrica ima sve veću ulogu u korišćenju kompjutera.
Napajanje je ključ svega. Da bi kompjuter radio, napajanje dovodi struju do ostalih komponenti. Ono predstavlja veoma važnu komponentu za stabilan I siguran rad.
Kao što znate, monitor služi za prikaz slike ljudskom oku. Nakon što mu grafička kartica pošalje signale, monitor taj signal konvertuje I pretvara ga u nama vidljivu sliku.
Periferija služi za korišćenje računara, a u nju spadaju miš, tastatura, zvučnici, slušalice, itd.
Često sebi postavljamo pitanje kako sačuvati bateriju na laptopu? Važno je da laptop i baterija uvek moraju da budu na sobnoj temperaturi! Na većim temperaturama i većoj hladnoći dolazi do njihovog oštećenja. To ne važi samo za laptop računare, već i za baterije kamera, diktafona, mobilnih telefona, itd. Sigurno ste videli da se njihove baterije brže prazne na nižim temperaturama. Isti problem je i sa laptop računarima.
Jedna od najbitnijih stvari je ta da ne držite laptop stalno uključenim u struju! Pazite da ne ostavljate laptop uključen u struju preko noći, jer će se u suprotnom stalno puniti (jer ga koristite preko dana), pa će baterija brže propasti. Ako znate da laptop nećete koristiti nekoliko dana, najbolje rešenje je da izvadite bateriju iz njega. Takođe, preporučljivo je da bateriju makar jedanput mesečno pustite da se do kraja isprazni.
Još neki saveti – razmislite o tome da smanjite jačinu osvetljenja ekrana, isključite zvučnike, isključite i eksterne uređaje koje ste spojili na vaš laptop računar, a pogotovu one koji kao izvor energije koriste bateriju laptopa. Smanjite vreme provedeno u igranju igara, slušanju muzike i gledanju filmova sa CD/DVD. Možete malo da eksperimentišete sa Windows OS podešavanjima, kao što su stand by opcija i slične funkcije. Preporučljivo je i da ne koristite više programa odjednom ukoliko laptop nije priključen na struju.
Sigurno ste i sami primetili da kompjuteri, kako vreme protiče, rade sve sporije i sporije. I možda se pitate zašto. Jer, kada ste kupili nov računar, on je radio brzo. Prvobitni razlog zašto je to tako je zato što na njemu u trenutku kupovine nije bilo instalirano ništa. Ali, kad krenemo da skidamo programe koji su nam potrebni, datoteke, surfujemo internetom, naš računar postaje sporiji. Postoje dva glavna razloga zbog kojih naši računari postaju sporiji, a to je softver i greške na hard disku. Što se hard diska tiče, najveći problem su bagovi u operativnim sistemima, nestanci struje, greške u RAM podacima, a kod korisnika Windows operativnog sistema vremenom dolazi do propadanja sistema.
Nedostatak RAM memorije i prostora na hard disku – često na našim računarima imamo dosta bespotrebno instaliranih programa koji zatrpavaju hard disk i samim tim dovode do usporavanja računara. Zato, mnogo bolja opcija je nova vrsta hard diskova, tzv SSD diskovi, zato što su mnogo brži zbog fleš memorije. Premalo RAM memorije, uz manjak prostora na hard disku, znatno usporavaju rad naših računara, između ostalog i zbog toga što programi postaju sve zahtevniji, kao i internet stranice koje posećujemo.
Antivirus programi – antivirus programi takođe usporavaju rad računara, a nisu nam potrebne sve njihove opcije. Jednostavno morate naučiti kako da „sigurno“ surfujete internetom, da izbegavate nesigurne datoteke, iskačuće programe i otvaranje linkova sa nepoznatim adresama.
Da bi ovo koliko-toliko umanjili, redovno brišite istoriju pregleda stranica preko interneta, praznite sadržaj iz vašeg „recycle bin“-a, odnosno kante za smeće i proveravajte u task manager-u programe koji se odvijaju u pozadini posle nekog vremena.