Šta je to šifrovanje?
Pretpostavimo da ste se dogovorili s drugovima i drugaricama da jedni drugima šaljete tajne poruke. Možda ćete baš vi predložiti: „Hajde da slova zamenimo brojevima“. Svaki broj predstavljao bi po jedno slovo azbuke. Tako ste dobili šifru. Šifrovanje je pisanje pomoću tajnih znakova koji se ponekad predstavljaju brojevima. Da li znate da je i Julije Cezar koristio šifre u svojim tajnim porukama? Činio je to da ih neprijatelji ne odgonetnu.
U današnje vreme, koriste se brojke i šifre kako u važnim državnim tako i u trgovačkim poslovima. Postoje dve vrste šifrovanja. Jedna je kada se svako slovo poruke zameni brojem, drugim slovom ili nekim drugim simbolom. Druga se sastoji u premetanju ili menjanju mesta određenog redosleda slova u poruci. Ova dva tipa pisanja tajnim znacima mogu da se koriste na bezbroj načina. Prvi tip je jednostavniji i obično ga upotrebljavaju dečaci i devojčice koji sami stvaraju svoje šifre. Izraz „šifra“ obično se upotrebljava za poruku koju mogu da protumače i pošiljalac i primalac poruke pomoću knjige koja objašnjava šifre. Znaci predstavljeni brojevima i šifre mogu da se reše – da se dešifruju. Da se ovo postigne, potrebno je pronaći ključ, rešenje ovih znakova i šifara, ali to je ponekad veoma teško.
Osoba koja hoće da reši šifru obično mora da odredi kojim je jezikom napisana tajna poruka, kao i da li su u pitanju slova ili brojevi. Za ovakvo dešifrovanje potrebne su tablice koje pokazuju učestalost upotrebe pojedinih glasova u tom jeziku, kao i mnogi drugi podaci.