Ajfelov toranj je projektovan za Parisku izložbu, koja je održana 1889. godine. Glavna namera ove građevine je da bude simbol i glavna atrakcija izložbe, kao što je i bio običaj da se za svaku svetsku izložbu podiže po jedna građevina koja postaje njen simbol. Ajfelov toranj izgrađen je od stubova rešetkastog gvožđa i njena visina iznosi oko 320 metara. Na kuli postoje tri platforme do kojih se stiže liftovima. Spiralne stepenice vode dalje ka vrhu, na kome se nalazi naučna laboratorija. U toj laboratoriji naučnici proučavaju temperaturu, vazdušne struje, oblake, vetrove i padavine.
Po osnovu međunarodnog sporazuma, jedna radio-stanica svakodnevno šalje u etar signale tačnog vremena. Ovu građevinu je moguće videti iz bukvalno svakog dela Pariza, i predstavlja neprevaziđenu turističku atrakciju. Nalazi se u najlepšem delu grada, i dok se posetilac penje liftom, ima mogućnost da postepeno vidi panoramu jednog od najlepših gradova u Evropi i svetu. Ajfelov toranj je podigao Aleksandar Ajfel, koji je u to vreme bio graditelj mnogih mostova u Francuskoj i drugim delovima sveta. On je, takođe, izgradio opservatoriju sa pokretnom kupolom u Nici, a radio je konstrukciju za još jedan spomenik i poznatu turističku atrakciju – Kip slobode u Njujorku. Smatra se pronalazačem pokretnih mostova, a takođe je prvi konstruktor koji je proučavao dejstvo vazdušnih struja na avione, upotrebljavajući modele aviona u vazdušnom tunelu.