Ljudski skelet ima dvostruku ulogu – štiti nežne organe i služi kao oslonac telu. Skelet, koji je uglavnom sastavljen od kostiju, održava čoveka u uspravnom položaju. Beba se rađa sa 270 malih, prilično mekih kostiju, dok odrasla osoba ima 206 kostiju, zato što neke kosti kasnije srastaju. Kosti se međusobno dodiruju u zglobovima. Skelet glave čini čvrst koštani svod lobanje, koja štiti mozak od povreda. Grudni koš štiti srce i pluća. Kičma predstavlja niz malih kostiju – pršljenova, koja u sredini ima otvor i obrazuje kanal u kome je smeštena kičmena moždina. U donjem delu kičme pršljenovi srastaju i obrazuju jednu kost koja je umetnuta između dve bedrene kosti. Kost je živa, i raste dok je čovek mlad.
Na primer, butna kost može da udvostruči svoju dužinu od rođenja do zrelog doba. Kako kosti rastu u dužinu, istovremeno im se povećava i čvrstina, zahvaljujući kalcijumu i drugim mineralima koji se u njima nagomilavaju. Pošto je kost živa, ona mora na neki način da se hrani, a to je moguće pomoću pokosnice, koja pokriva kosti, i u kojoj se nalaze mnogi krvni sudovi koji donose hranu do koštanih ćelija.