Poznato je da leptir živi određeni životni ciklus. To je najpre jaje, pa onda larva, zatim lutka (u kome prespava zimu), i na kraju odrasli leptir. U ovom životnom ciklusu leptira postoji period kad ubedljivo najviše jede. To je doba larve, odnosno gusenice. Neke vrste leptira jedu samo u vreme kada se nalaze u stadijumu larve, i nikada više u životu. Jedu i rastu sve dok ne raskinu staru opnu i dok se ne obuku u novu opnu lutke. I leptiri raspolažu potrebnim organima za prehranjivanje.
Leptir ima glavu, stomak, grudni koš. One vrste leptira koje nastavljaju da jedu imaju umesto usta jednu vrstu surle. Ta surla (sisaljka), u vreme kada leptir ne jede, savijena je naviše i liči na oprugu časovnika. Leptir je može uvući u dubinu cveta da bi se napio cvetnog nektara. Moljci, koji pripadaju istom rodu insekata kao i leptiri, imaju surlicu ponekad toliko dugu da njom lako dopru duboko u unutrašnjost velikih cevastih cvetova. Postoje i takve vrste moljaca koje pri samom vrhu surli imaju nanizane zubiće kao testere, kojima mogu da presecaju koru voću kako bi se napili soka. A da li znate da su pipci, ili antene, moljaca i leptira mnogo važniji nego što su pipci drugih insekata? Služe im ne samo kao organ pipanja, već i kao organ mirisa i ukusa, a možda čak i kao čulo sluha!
Naša reč vodozemac, kao i grčka „amfibija“, označava prirodnu sposobnost jednog bića da živi i u vodi i na zemlji. Većina vodozemaca provede prvi deo života u vodi, a drugi na zemlji. Postoje tri grupe vodozemaca, i to: podzemni vodozemci, repati vodozemci (daždevnjaci, mrmoljci, itd) i žabe i njihovi srodnici. Podzemni vodozemci su beznoge i uglavnom slepe životinje. Smatra se da postoji više od 1000 vrsta ovih životinja. Ne mogu da narastu više od 1 metra u dužinu, izuzev džinovskog daždevnjaka iz Japana, čija dužina može da bude i 1,5 metara. Vodozemci uglavnom nisu snažne građe, niti su brzi. Ove životinje od neprijatelja štiti boja tela, prirodni nagon da žive povučeno i skriveno.
Većina vodozemaca ima moć lučenja otrovne sluzi iz svoje kože, što predstavlja njihovu najveću odbranu. Kad odrastu, mnogi vodozemci običnu dobiju pluća, iako su i dalje u stanju da dišu preko kože. Nalazimo ih obično u toplim krajevima, a ređe u umerenim. Ne mogu da žive u slanim vodama. Iako svi odrasli vodozemci žive na kopnu, uvek se vraćaju u vodu u vreme parenja. U vodi polažu jaja i oplođuju ih. Mladi, kada se izlegu, ostaju tu da provedu prvi deo života, kao ribolike larve, hraneći se uglavnom biljkama. Mali broj vodozemaca stara se na prilično neobičan način o položenim jajima. Ženke jedne vrste brazilske šumske žabe grade gnezda od blata u koja polažu jaja, dok za to vreme mužjaci sede okolo i krekeću. Neke žabe kreketuše u Južnoj Americi jaja nose na leđima.
Da li i vi, kad krenete na pecanje, idete na prstima do obale reke ili jezera, da vas ribe ne bi čule? Ako bi vas ribe čule, pobegle bi na bezbedno mesto, jer ribe imaju uši i čuju! Uši riba su smeštene u unutrašnjosti ribljeg tela, nisu spoljni deo tela kao kod drugih živih bića. Mnogi od nas smatraju da ribe žive bez nekih funkcija organizma koje inače smatramo neophodnim za život. Možda to mislimo jer su ribe životinje hladne krvi. A možda i zato što je nekima od nas pecanje omiljena zabava pa želimo da verujemo da ribe i ne znaju šta se stvarno događa. Međutim, i ribe imaju razvijen nervni sistem, ako ih mučimo, one pate, ako ih povredimo, osećaju bol!
Ribe imaju veoma razvijeno čulo dodira. Ukus i dodir osećaju svojom kožom. Imaju i dva manja organa za miris, smeštena u nozdrvama koje se nalaze na glavi. I pored toga što su hladnokrvne, ni one ne mogu bez energije. Njihovo gorivo je, kao i nama, hrana. Uneta hrana sagoreva u telu ribe u svim tkivima, te joj obezbeđuje rast, život i kretanje. Krvotokom se ne sprovodi samo uneta hrana do svakog organa, već i kiseonik, koji je neophodan za sagorevanje unete hrane. Zato i srce kod riba ima potpunu funkciju pumpe za održavanje potrebne cirkulacije krvi. Naravno, ribe žive u veoma različitim sredinama, da se jedna vrsta razlikuje od druge po mnogo čemu. Tako, na primer, riba plućarica ima i škrge i pluća za udisanje vazduha! Ribe koje žive na velikim dubinama su slepe, ali zato imaju vrlo osetljive pipke na glavi. Neke žive u slanim vodama, neke u slatkim. A ima i onih koji žive isključivo na dnu okeana.